Izjava zagrebaÄkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića povodom oslobaÄ‘ajuće presude generalima Gotovini i MarkaÄu
Broj: 139/2012-TU Zagreb, 16. studeni 2012.
Dijeleći radost s našim hrvatskim narodom, a napose osloboÄ‘enim hrvatskim generalima Antom Gotovinom i Mladenom MarkaÄem te njihovim obiteljima, želim u ovim trenucima izraziti zahvalnost Bogu i svima onima koji su se sve ovo vrijeme procesa borili za istinu.
Istina je jedino jamstvo mira. A istina je u ovom sluÄaju da su hrvatski narod i hrvatska država u Domovinskom ratu bili izloženi agresiji, straviÄnim razaranjima i zatorništvu u ime mržnje i ideologije koje su za cilj imale zatrti pravo hrvatskog naroda na vlastitu i slobodnu državu.
Istina je da se je hrvatski narod imao pravo braniti se i da je to Äinio uz ogromne žrtve koje osjećamo i danas.
Tim žrtvama i tim ranama s današnjom presudom vraća se njihovo dostojanstvo. Te žrtve i rane nas opominju da sada u miru kao narod i društvo ne zaboravimo njihovu cijenu i da kao zajednica uÄinimo sve da one postanu zalog društva solidarnosti, dijaloga i vladavine prava.
Ovaj dan opominje nas isto tako da u ime pobjede u Domovinskom ratu, istine i pravde, kao hrvatsko društvo uÄinimo sve da se isprave nepravde uÄinjene u prošlosti kako bi proÄišÄ‡ene memorije mogli graditi sretnu i blagoslovljenu budućnost.
Na tom putu stvaranja pravednog društva i države, molimo zagovor Majke Božje Kraljice Hrvata i blaženog Alojzija Stepinca!
Tiskovni ured ZagrebaÄke nadbiskupije
Raspored svetih misa od 12. studenog do 18. studenog 2012. godine
Raspored svetih misa od 5. studenog do 11. studenog 2012. godine
Raspored svetih misa od 29. listopada do 4. studenog 2012. godine
11. listopada zapoÄela je Godina vjere koju ćemo u našoj ZagrebaÄkoj nadbiskupiji obilježiti raznim inicijativama na svim razinama.
URBIS ET ORBIS
D E K R E T
Darom Svetih Oprosta obogaćuju se posebne pobožnosti
koje će se provoditi tijekom Godine vjere
Za dan pedesete obljetnice sveÄanog otvorenja Drugog ekumenskog vatikanskog koncila, kojemu je blaženi Ivan XXIII. »dodijelio kao glavnu zadaću bolje Äuvati i predstaviti dragocjeni poklad kršÄ‡anskog nauka, kako bi ga se uÄinilo dostupnijim Kristovim vjernicima i svim ljudima dobre volje« (Ivan Pavao II., Apost. konst. Fidei Depositum, 11. listopada 1992.: AAS 86 [1994] 113), Vrhovni Svećenik Benedikt XVI. je odredio poÄetak Godine koja će osobito biti posvećena ispovijedanju prave vjere i njezinom ispravnom tumaÄenju, kroz Äitanje, ili još bolje, pobožno razmatranje Koncilskih dokumenata i Älanaka Katekizma KatoliÄke Crkve, kojeg je blaženi Ivan Pavao II. objavio trideset godina od poÄetka Koncila, s jasnom nakanom »potaknuti vjernike na bolje prianjanje uz njega i promicanje njegovog poznavanja i primjene« (Isto, 114).
Već godine Gospodnje 1967., u spomen na devetnaest stoljeća muÄeništva apostola Petra i Pavla, sliÄnu Godinu vjere je proglasio sluga Božji Pavao VI., »kako bi potvrdio u sveÄanoj ispovijesti Vjere kako bitni sadržaji koji već vjekovima Äine baštinu svih vjernika trebaju biti potvrÄ‘eni, shvaćeni i produbljivani na uvijek nov naÄin kako bi se pružalo svjedoÄanstvo u skladu s povijesnim prilikama koje su razliÄite od negdašnjih« (Benedikt XVI., Apost. pismo Porta Fidei, br. 4).
U ovo naše vrijeme vrlo dubokih promjena, kojima je izloženo ÄovjeÄanstvo, Sveti Otac Benedikt XVI., proglašavanjem ove druge Godine vjere, kani pozvati Božji narod, kojemu je sveopći Pastir, kao i braću biskupe Äitavog svijeta »da se pridruže Petrovu nasljedniku, u vrijeme duhovne milosti koje nam Gospodin daje, da bismo se spomenuli dragocjenog dara vjere« (Isto, br. 8).
Svim vjernicima će biti dana »prilika ispovijedati vjeru u Uskrslog Gospodina… u katedralama i u crkvama u cijelom svijetu; u [njihovim] kućama i u [njihovim] obiteljima, tako da svatko uzmogne osjetiti snažnu potrebu bolje upoznati i budućim naraštajima prenositi neprolaznu vjeru. RedovniÄke zajednice, jednako kao i župne zajednice, kao i sve stare i nove crkvene stvarnosti, zacijelo će, u ovoj Godini, znati iznaći naÄin da javnom uÄine ispovijest Vjerovanja« (Isto).
Osim toga, svi vjernici, pojedinaÄno i zajedniÄki, bit će pozvani davati otvoreno svjedoÄanstvo vlastite vjere pred drugima u posebnim okolnostima svakodnevnog života: »sama društvena narav Äovjeka traži da Äovjek unutarnje vjerske Äine izrazi na izvanjski naÄin, da u vjerskoj stvari saobraća s drugima, da svoju religiju ispovijeda na društveni naÄin« (Deklaracija Dignitatis humanae, 7. prosinca 1965.; hrv. prijevod iz: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, KS, str. 473).
Budući da se prije svega radi o razvijanju u najvišem stupnju – koliko je moguće na ovoj zemlji – svetosti života i prema tome, o postizanju, u najvišem stupnju, Äistoće duše, od velike koristi bit će veliki dar Oprosta, koji Crkva, na temelju vlasti dodijeljene joj od Krista, pruža svima onima koji, da bi ga zadobili, uz obvezne odredbe izvrše i posebne propise. »Oprostom – uÄio je Pavao VI. – Crkva, koristeći svoju vlast poslužiteljice Otkupljenja izvršenog od Krista Gospodina, prenosi vjernicima sudjelovanje ove Kristove punine u zajedništvu Svetih, pružajući im u najširoj mjeri sredstva za postizanje spasenja« (Apost. pismo Apostolorum Limina, 23. svibnja 1974.: AAS 66 [1974] 289). Tako se oÄituje "blago Crkve", Äije »daljnje umnažanje Äine i zasluge Blažene Majke Božje i svih izabranih, od prvog do posljednjeg pravednika« (Klement VI., Bula Unigenitus Dei Filius, 27. sijeÄnja 1343.).
Apostolska pokorniÄarna, koja ima dužnost ureÄ‘ivati ono što se odnosi na podjeljivanje i primjenu Oprosta, kao i poticati duh vjernika na ispravno poimanje i gajenje pobožne želje za njegovim zadobivanjem, uz potporu Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, u pažljivom razmatranju Note s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere Kongregacije za nauk vjere, sa svrhom zadobivanja dara Oprosta za vrijeme Godine vjere, utvrdila je sljedeće odredbe, izdane u suglasnosti s nakanom Vrhovnog Svećenika, da bi vjernici bili više potaknuti na poznavanje i na ljubav prema Nauku KatoliÄke Crkve te iz njega postigli što izobilnije duhovne plodove.
Za Äitavo vrijeme trajanja Godine vjere, tj. od 11. listopada 2012. pa sve do ukljuÄivo 24. studenog 2013., moći će zadobiti Potpuni oprost od vremenitih kazni za vlastite grijehe, podijeljen po milosrÄ‘u Božjem, koji se može namijeniti za duše preminulih vjernika, svaki pojedini vjernik koji su se iskreno pokaje, propisno ispovjedi, sakramentalno priÄesti, i koji izmoli molitve na nakane Vrhovnog Svećenika, i to:
a) – svaki puta kad će sudjelovati na najmanje tri propovijedi tijekom Svetih Misija, ili na najmanje tri predavanja o Dokumentima Drugog vatikanskog koncila i o Älancima Katekizma KatoliÄke Crkve, u bilo kojoj crkvi ili prikladnom mjestu;
b) – svaki puta kad će u obliku hodoÄašÄ‡a posjetiti Papinsku Baziliku, kršÄ‡anske katakombe, Katedralnu crkvu, sveto mjesto odreÄ‘eno od mjesnog Ordinarija za Godinu vjere (npr. meÄ‘u manjim bazilikama i svetištima posvećenima Blaženoj Djevici Mariji, Svetim apostolima i Svetim zaštitnicima) i tamo sudjelovati na nekom svetom obredu ili se barem kroz neko prikladno vrijeme zadržati u sabranosti s pobožnim razmatranjima, završavajući molitvom OÄe naš, Ispovijesti vjere u bilo kojem odobrenom obrascu, zazivima Blaženoj Djevici Mariji i, ovisno o sluÄaju, Svetim apostolima i zaštitnicima;
c) – svaki puta kad će, u dane odreÄ‘ene od mjesnog Ordinarija za Godinu vjere (npr. na Gospodinove svetkovine, na svetkovine Blažene Djevice Marije, na blagdane Svetih apostola i zaštitnika, na Katedru sv. Petra), u bilo kojem svetom mjestu sudjelovati na sveÄanom euharistijskom slavlju ili liturgiji Äasova, dodajući Ispovijest Vjere u bilo kojem odobrenom obrascu;
d) – na dan, slobodno izabran tijekom Godine vjere, za pobožni posjet krstionici ili drugom mjestu, na kojem je primio sakrament Krštenja, ako obnovi krsna obećanja u bilo kojoj odobrenoj formuli. Dijecezanski i eparhijski biskupi, te oni koji su po pravu njima izjednaÄeni, na najprikladniji dan tog vremena, u prigodi glavnog slavlja (npr. 24. studenog 2013., na svetkovinu Isusa Krista, Kralja Svemira, kojom se zakljuÄuje Godina vjere) moći će podijeliti Papinski Blagoslov s Potpunim oprostom, koji mogu zadobiti svi vjernici koji taj Blagoslov pobožno prime.
Vjernici koji se iskreno pokaju, a koji neće moći sudjelovati na sveÄanim slavljima iz ozbiljnih razloga (kao, prije svega, sve redovnice koje žive u samostanima u trajnoj klauzuri, anakoreti i pustinjaci, zatvorenici, stare osobe, bolesnici, kao i oni koji, u bolnici ili drugim ljeÄilišnim mjestima, trajno skrbe o bolesnicima…), zadobit će Potpuni oprost, pod jednakim uvjetima, ako, duhom i mislima povezani s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima će rijeÄi Vrhovnog Svećenika ili dijecezanskih biskupa biti prenošene putem televizije i radija, izmole u vlastitoj kući ili tamo gdje ih zaprijeÄenost zatekne (npr. u kapeli samostana, u bolnici, u ustanovi za skrb, u zatvoru…) OÄe naš, Ispovijest Vjere u bilo kojem odobrenom obrascu, i druge molitve u skladu sa svrhom Godine vjere, prikazujući svoja trpljenja ili nevolje vlastitog života.
Kako bi pristup sakramentu Pokore i zadobivanju božanskog oproštenja po vlasti KljuÄeva bio pastoralno olakšan, mjesni ordinariji su pozvani kanonicima i svećenicima koji će, u katedralama i crkvama odreÄ‘enima za Godinu vjere ispovijedati vjernike, podijeliti povlastice ograniÄene za unutrašnje podruÄje, za vjernike istoÄnih Crkava, u skladu s kan. 728 § 2 CCEO-a, a u sluÄaju eventualne rezerve, s kan. 727, osim, kako je oÄito, za sluÄajeve navedene u kan. 728 § 1; za vjernike Latinske Crkve, povlastice u skladu s kan. 508 § 1 CIC-a.
Ispovjednici, nakon što upozore vjernike na težinu grijeha kojima je pridržana rezerva ili cenzura, odredit će prikladne sakramentalne pokore, takve da ih se, što je više moguće, dovede na Ävrsto pokajanje i, ovisno o prirodi sluÄaja, naložiti im naknadu eventualnih skandala i šteta.
PokorniÄarna toplo poziva preuzvišene biskupe, kao nositelje trostruke službe (munus) pouÄavanja, upravljanja i posvećivanja, da vode brigu o jasnom objašnjavanju ovdje iznijetih naÄela i odredbi za posvećivanje vjernika, na osobit naÄin vodeći raÄuna o okolnostima mjesta, kulture i tradicija. Kateheza prilagoÄ‘ena naravi svakog pojedinog naroda, moći će jasnije i s većom živošÄ‡u predložiti razumu i ÄvršÄ‡e i dublje ukorijeniti u srca želju za ovim jedinstvenim darom, postignutim po zaslugama posredovanja Crkve.
Ovaj Dekret ima valjanost jedino za Godinu vjere. Neovisno o bilo kakvoj protivnoj odredbi.
Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske pokorniÄarne, 14. rujna 2012., na Uzvišenje Svetog Križa.
Manuel kard. Monteiro de Castro
Viši pokorniÄar
Mons. Krzysztof Nykiel
Regent
