Novosti

OSOBNI SUSRET S BOGOM – NAJKRAĆI PUT DO RADOSTI

1. Pred proslavom otajstva Božića i ove se godine nalazimo sa svime
što živimo: sa svojim nadama, svojim dvojbama i nesigurnostima, sa
svojim radostima i zadovoljstvima. Vjera, važnost koje smo razmatrali
tijekom Godine vjere, urasla je u tkivo naših iskustava i prožela okolnosti
koje pokazuju društvene promjene u širokome rasponu od antropoloških
do gospodarskih pitanja. U svemu tome nije stran osjećaj da u takozvanoj
zapadnoj civilizaciji živimo razdoblje koje ne uspijeva pronaći svježinu;
kao da je narušena i iscrpljena nutarnja snaga koja održava cjelinu.
ÄŒini se da baš tu treba tražiti polazišta uznemirujućih tragova
nesuglasica koje lako prelaze u sukobe svake vrste. Ispod površinskoga
sloja vidi se nametljiva sebičnost koja na sve suptilniji način promiče
model meñuljudskih odnosa u kojima čovjek želi vladati nad drugim
čovjekom, uvjetovati ga i iskorištavati. Sve to raña plodovima meñusobnih
razilaženja, udaljavanja i razdora.
Tomu se suprotstavlja otajstvo Božića. Ono je puno više od
prigodnoga slavlja po kojem bi se uspjelo oživjeti lijepe osjećaje i na
trenutak pobjeći od težine svakidašnjih briga. Božić je poveznica, točka
ponovnoga početka, da bi se bolje razumjela vrijednost ljudske osobe i
stvorenoga svijeta, kao i vrijednost ljudske povijesti. Kristovo utjelovljenje
je uporište za nove polete, i nakon kušnja i poraza. Božić je susret Boga i
čovjeka.

Darovana nam je mogućnost življenja susreta s Bogom

2. Sva ljudska čežnja za ispunjenjem i radošÄ‡u u konačnici teži prema
susretu s Bogom. On naime sažima pitanja o svijesti koju čovjek ima o
sebi, o svome postojanju i djelovanju. U svjetlu roñenja Djeteta vidimo
značenje početka života i važnost trajne čovjekove upućenosti na smisao
početka. Odmicanje i odvajanje povijesti pojedinca i naroda od Boga,
odvaja nas od otajstva života. Često se misli da je čovjek nemiran samo
kada ne poznaje cilj, ali nas iskustvo uči da je čovjek izgubljen i kada gubi
polazište.
Ljepota Božića leži baš u toj istini da je u Isusu susret početka i
završetka, odnosno završetka koji je novi početak s Bogom. Jer, početak
života nalazi se u Životu, a nipošto u ideologijama koje izražavaju svoja
mišljenja o njemu ili ga tumače prema vlastitim prohtjevima. Dokidanje
vrijednosti tog božansko-ljudskoga susreta kao plod donosi žrtvovanje
stvarnosti i istine koje čovjeku daju radost.
Otajstvom utjelovljenja Božjega Sina, roñenjem Isusa Krista,
objavljena nam je i darovana mogućnost življenja tog susreta. Razlog naše
radosti i zahvale nalazi se u daru Božjega dolaska nama ususret. Božić je
navještaj izloženoga Boga u tijelu slabašnoga Djeteta. Božić je navještaj
Boga koji poziva na susret s našim tijelom, duhom, razumom i osjećajima.
Posrijedi je dogañaj koji spaja Božju slobodu i ljubav darivanja s ljudskom
slobodom prihvaćanja. Taj dogañaj teologija naziva čudesnom,
neizrecivom razmjenom. Tu uzajamnu velikodušnost dočaravaju nam
jaslice.

Susret razvija osjetljivost za potrebe bližnjih

3. Na četrdesetak mjesta papa Franjo u svojoj apostolskoj pobudnici
»Radost evanñelja« (Evangelii gaudium) spominje susret i susretanja.
Štoviše, već prva rečenica povezuje te dvije stvarnosti: »Radost evanñelja
ispunja srce i cijeli život onih koji se susreću s Isusom«. Zato Papa poziva
svakog kršÄ‡anina, bez obzira u kakvim okolnostima živio, da u ovome
vremenu obnovi osobni susret s Kristom ili da odluči susresti se s Bogom i
Boga tražiti bez prestanka. Nitko nema razloga misliti da taj poziv nije za
njega, jer nitko nije isključen iz radosti koju je donio Isus (usp. EG, 3).
Dogañaj susreta odlikuje se nesebičnošÄ‡u i zajedništvom onih koji se
susreću; dokida strah, otvara prostore onima koje su drugi isključili;
očituje milosrñe i služenje kao način življenja; uvijek iznova skreće
pozornost na dar i potiče na darivanje. Susret razvija osjetljivost za potrebe
bližnjih. Osim toga, s pomoću susreta nošeni smo onkraj svojih ljudskih
granica i dopiremo do srži vlastitoga bića.

U Crkvi i društvu trebaju nam susreti, razgovori

4. Draga braćo i sestre, osjećamo da nam u Crkvi, a posebice u
hrvatskome društvu trebaju istinski susreti, razgovori, zajednička traženja
i nastojanja. Suočeni smo s novim potrebama za susretima, iskrenim
dijalogom. Dobro je izaći iz sebe i povezati se s drugima. Susret zahtijeva
odricanje od sebičnosti, veće poznavanje drugih, blagost i dobrostivost;
jasnoću vlastitoga identiteta.
ÄŒovjek je roñen za susret i svako udaljavanje od njega narušava, ne
samo njegov izvorni poziv, nego nagrñuje i sliku koju je Bog po ljudima
ostavio svijetu. Ali, treba reći i to da se dobri plodovi susreta ne mogu
očekivati tamo gdje je polazište nepoštivanje drugoga i sebičnost,zlonamjernost ili neistina. O tome svjedoče biblijske stranice vezane uz Kristov dolazak na svijet. Susret nije svediv na izvanjski dogañaj, nego u sebi nosi ono što papa Franjo naziva »mistikom« zajedničkoga življenja, da bi se ono oblikovalo u sveto hodočašÄ‡e (usp. EG, 87). Mistika je vezana uz misterij, uz otajstvo, uz objavu i poziv. Iz susreta nastaje prihvaćanje bližnjega, osluškivanje njegovih potreba i raña se solidarnost. Bez otajstva, bez povezanosti s vrijednostima koje ne izviru iz čovjeka, takav je susret teško ostvariv. 

Župa – istinsko susretište svih koji traže Boga

5. Susret je izazovna stvarnost za vrijeme u kojemu živimo. Toliko je
toga što očituje raznolikost sredstava za pogodovanje razvijanju susreta. I
dok na svim razinama osjećamo sve šire mogućnosti uporabe novih
sredstava, da bismo bolje komunicirali, vidimo da je u opasnosti i sama
vrijednost susreta. Zbog toga stavljamo poseban naglasak na susrete koji
se dogañaju u krilu župne zajednice. Župa treba očitovati predivnu mrežu
raznih vjerničkih susreta. Pozivam sve da porade na tome kako bi naši
župni prostori bili istinska i ugodna susretišta braće i sestara u Kristu,
uvijek otvorena svima koji traže Boga, jer nitko nije isključen iz radosti
koju donosi Isus.
Pokrenuta i dobro prihvaćena inicijativa kateheza za odrasle,
organizirana po župama Zagrebačke nadbiskupije, omogućuje vjernicima
da se susreću, da zajedno produbljuju odreñene teme, da izmjenjuju misli i
stavove, da se meñusobno bolje upoznaju, da grade zajedništvo, kako bi
bili jedni drugima od potpore u vjerničkom životu i svjedočenju. Naime,
»istinska vjera u utjelovljenog Božjeg Sina je neodvojiva od sebedarja, od
pripadnosti zajednici, od služenja, od pomirenja s drugima« (Papa Franjo,
EG, 88).

EvanÄ‘elje ima svoju društvenu dimenziju. Današnji nam svijet
nameće obrambene stavove: sumnjičavost, nepovjerenje, strah od drugih,
strah da ćemo izgubiti svoju privatnost. Nasuprot tome kršÄ‡anski nas ideal
poziva na nadilaženje tih zapreka. KršÄ‡anin je po vjeri pozvan uvijek se
iznova upuštati u rizik susreta s drugim, s njegovim radostima i nadama,
bolima i tjeskobama.

Tko se zatvara, ostaje uskraćen za ljepotu susreta

6. Dok u našoj hrvatskoj domovini često slušamo vapaje za
razumijevanjem, za osjetljivošÄ‡u i za sigurnošÄ‡u, nismo osloboñeni onih
gibanja koja se opiru preobražavajućemu Susretu, začetomu u krilu
Blažene Djevice Marije i roñenom u Betlehemu. On nije došao samo za
neke, nego za sve, a susret s Njim se dogaña u svakome srcu koje prihvaća
svjetlo Istine.
Slavlje Roñenja Gospodinova traži otvorenost, jednostavnost i
poniznost. Onaj tko se zatvara u sebe ostaje uskraćen za ljepotu susreta.
Onaj tko ne ljubi bližnje, ostaje u tami (usp. 1 Iv 2, 11; 3, 14) i nije upoznao
Boga. Time propušta mogućnost upoznavanja drugih ljudi, dok nas je Bog
došao zbližiti, dopuštajući da budemo i pastiri i mudraci, čas u
neočekivanome pjevu Bogu na slavu, čas u dubokom klanjanju Djetetu u
jaslama.
Božić pokazuje da nije riječ o nejasnome odnosu čovjeka i Boga, nego
o nečemu sasvim novom, što daje sigurnost u trenucima tame i
neizvjesnosti. Svi koji u poniznosti susretnu Dijete Isusa nalaze radost i
šire mir. Zato sve vas, dragi vjernici, misleći posebno na sve koji trpe i
osjećaju težinu života, pozivam na osobni susret s Božićem, a to je najkraći
put do radosti – za nas osobno i za ljude koje susrećemo.

Svim vjernicima i ljudima otvorenima za Božju ljubav; obiteljima,
očevima i majkama, djeci i mladima, djedovima i bakama, svima od srca
želim:
Sretan i blagoslovljen Božić te radosnim susretima s Bogom ispunjenu
novu 2014. godinu.

Kardinal Josip Bozanić
nadbiskup zagrebački
U Zagrebu, o Božiću 2013. godine.

PONEDJELJAK 16. prosinac

- u 17.00 sati za Juraja Jurišu, Anu, Franju i Katu Kušt, Antuna i Katicu Futivić

ÄŒETVRTAK 19. prosinac

 - od 9.00 sati ispovijed bolesnika po kućama

NEDJELJA 22. prosinac, 4. nedjelja DošašÄ‡a/Adventa

- u 7.00 sati zornica, za Josipa Hanžeka i obitelj

- u 9.30 sati u Kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu

- u 11.00 sati za Zorana Žigrovića, Veru Partić, godišnjica, Stjepana, Julu  i Matu Senković, godišnjica

UTORAK 10. prosinac

- u 17.00 sati u  Kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu za Josipa Mikulca, godišnjica

- u 19.30 kateheza za odrasle

SUBOTA 14. prosinac

 - u 16.45 sati za obitelji Jakušić, Žukina i Đurek

- u 17.00 sati ispovijed

NEDJELJA 15. prosinac, 3. nedjelja DošašÄ‡a/Adventa

- u 7.00 sati zornica

- u 9.30 sati u Kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu

- u 11.00 sati za Slavka Klanjčića i obitelj Babić, Josipa i Vjekoslavu Grgić

UTORAK 2. prosinac

- u 19.00 sati za Franju Kranjčeca

- poslije svete mise kateheza za odrasle

SRIJEDA 3. prosinac

- u 17.00 sati za Josipa Đureka, godišnjica i članove obitelji

PETAK 6. prosinac

- u 17.00 sati za Vjekoslavu Grgić

SUBOTA 7. prosinac

 - u 17.00 sati vjenčanje Doris PišÄ‡ak i Tomislava Jantoleka i krštenje Gabrijela Jantoleka

NEDJELJA 8. prosinac, 2. nedjelja DošašÄ‡a/Adventa

- u 7.00 sati zornica,  za Baru, Ljubu i Baricu Mikušić i Katicu Mikinović

- u 9.30 sati u Kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu

- u 11.00 sati za pokojne članove obitelji Folnović, obitelj Sušnić, obitelj Zdešić, Milana Hodaka, Vjekoslava Pačalada, članove obitelji Beblje i Haluzar

PONEDJELJAK 25. studeni

- u 19.00 sati u Kapeli svetog Petra u Mariji Bistrici održava se tribina o temi obitelji

UTORAK 26. studeni

- u 19.00 sati

- poslije svete mise kateheza za odrasle

ÄŒETVRTAK  28. studeni

- u 17.00 sati za obitelj Cazin i obitelj Pavlović

- poslije mise euharistijsko klanjanje

PETAK 29. studeni

- u 17.00 sati za Marijana, Josipa i Franju Jureca

SUBOTA 30. studeni

 - u 10.00 sati vjeronauk za firmanike

NEDJELJA 1. prosinac, 1.nedjelja DošašÄ‡a/Adventa

- u 7.00 sati zornica; za Vladimira i AnÄ‘elu Globan  

- u 9.30 sati u Kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu

- u 11.00 sati za Milku Paradi, godišnjica